Igor Duda

Pronađeno blagostanje. Svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih

U Hrvatskoj je sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća započelo masovno sudjelovanje u potrošačkoj kulturi koja je ranije bila ograničena samo na neke društvene slojeve. Potrošačko se društvo razvijalo u uvjetima jugoslavenskoga samoupravnog socijalizma. Autor je pozornost usmjerio na četiri teme od posebne važnosti: odnos politike prema konzumerizmu i načine funkcioniranja potrošačke kulture, opremanje kućanstva trajnim potrošnim dobrima, nabavu i korištenje automobila te uključivanje u masovni turizam. U knjizi se opisuje svakodnevni život potrošača, njihove želje za novim i suvremenim, odnos ponude i potražnje, te dostignutu razinu životnoga standarda.

Igor Duda

U potrazi za blagostanjem

O povijesti dokolice i potrošačkog društva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih

- 24 cm, ilustracije, tvrdi uvez

Pionirsko djelo mladog autora o modernizacijskim procesima koji su 1950-ih i 1960-ih zahvatili Hrvatsku. Postupno je došlo do stvaranja obilježja masovnog potrošačkog društva, a u tome je važno mjesto pripalo dokolici kao vremenu namijenjenom potrošnji te uživanju plodova vlastitoga rada. Hrvati su učili o potrošačkoj kulturi, kulturi dokolice i putovanja, te usvajali nove običaje. Mogli su putovati u inozemstvo, a brojni inozemni turisti dodatno su poticali modernizaciju i usvajanje potrošačkih navika.

Meri Kunčić

Od pošasti sačuvaj nas

Utjecaj osmanske opasnosti i kužnih epidemija na ikonografiju zavjetnih slika

Smještene na obalama Jadranskog mora, dalmatinske su se komune na prijelazu iz srednjeg u rani novi vijek našle u sjeni dviju opasnosti. Kao i drugdje u Europi, gradske su zajednice neprestano bile izložene epidemijama kuge, a s kopna im se približavala i osmanska vojna sila. Bespomoćni, ljudi su se u toj situaciji obraćali svecima i Majki Božjoj moleći ih za posredovanje i pomoć…
Knjiga govori kako su se epidemije kuge i osmanska opasnost odražavale na ikonografiju zavjetnih slika u Splitu i Trogiru. Napisana je na temelju hrvatskih povijesnih vrela i literature te metodoloških obrazaca suvremene svjetske historiografije. Bit će zanimljiva i korisna ne samo povjesničarima i povjesničarima umjetnosti, nego i svakome koga zanima srednjovjekovna i ranonovovjekovna povijest Dalmacije.

Tatjana Paić-Vukić

Svijet Mustafe Muhibbija, sarajevskog kadije

Autorica je istražila arapske, turske i perzijske rukopise sarajevske obitelji Muhibić, koje se danas čuvaju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Na temelju tih, dosad gotovo nepoznatih rukopisa, pokušala je (re)konstruirati svijet prvog vlasnika knjižnice u Sarajevu, kadije Mustafe Muhibbija (1786.-1854.). Podrobno govori o kulturnoj povijesti i to povijesti vjersko-pravne elite osmanskog društva u njegovoj pokrajinskoj, bosanskoj sredini. Opsežniji su radovi takve vrste rijetki, a u hrvatskoj ih historiografiji do sada uopće nije bilo.

Ekrem Čaušević [priredio i preveo]

Autobiografija Osman-age Temišvarskog

- 24 cm, XVI + 148 str., tvrdi uvez

Neobična priča o dogodovštinama osmanskog časnika Osman-age u austrijskom zarobljeništvu potkraj 17. stoljeća i vrstan prijevod jamče da ovu knjigu nećete ispustiti iz ruku dok ju ne pročitate. Izuzetna prilika za pogled “s druge strane” na Hrvatsku i okolne zemlje tog doba. Knjigu je preveo profesor turskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.