Cijena: 150,00 kn

Željko Dugac

Kako biti čist i zdrav: zdravstveno prosvjećivanje u međuratnoj Hrvatskoj

Na temelju istraživanja opsežne pisane i slikovne građe pohranjene u Hrvatskoj i inozemstvu u knjizi je prikazano zdravstveno prosvjećivanje u Hrvatskoj u međuratnom razdoblju s naglaskom na djelatnosti što ih je provodila Škola narodnog zdravlja u Zagrebu i njoj podređene ustanove u ostalim dijelovima zemlje. Posebno plastično autor predstavlja različite metode rada, od predavanja i tečajeva koji su se organizirali posebice u seoskim krajevima, do projekcije zdravstveno-prosvjetnih filmova, organiziranja higijenskih izložbi i različitih javnih manifestacija. Prikazao je i uključivanje lokalne zajednice u novopokrenute zdravstveno-prosvjetne i opće javno-zdravstvene projekte te društvenu, političku i gospodarsku problematiku koja je to pratila. Zdravstveno prosvjećivanje željelo se uvući u svakidašnjicu međuratnog društva koristeći različite medije i metode koje se od tog doba primjenjuju sve do danas.

Dr. sc. Željko Dugac radi kao znanstveni savjetnik u Odsjeku za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Istražuje povijest javnog zdravstva međuratnog razdoblja, život i djelo Andrije Štampara, povijest zdravstvenog prosvjećivanja i Škole narodnog zdravlja u Zagrebu te povijest narodne medicine. Autor je knjige Protiv bolesti i neznanja: Rockefellerova fondacija u međuratnoj Jugoslaviji te priređivač i suurednik knjige Štamparovih putopisa Dnevnik s putovanja 1931.-1938.

Suzana Leček – Tihana Petrović Leš

Znanost i svjetonazor. Etnologija i prosvjetna politika Banovine Hrvatske 1939.-1941.

U knjizi se govori na koji se način kulturni nacionalizam očitovao u Hrvatskoj i kako je utjecao na oblikovanje nacionalnog i socijalnog identiteta. Na primjeru prosvjetne reforme provedene u vrijeme Banovine Hrvatske (1939-1941) prikazan je složen suodnos ideologije i znanosti. Tada je HSS prvi put dobio priliku svoje ideje provesti ne samo izvaninstitucionalno, nego i s pozicija državne uprave. U središtu reforme našla se etnologija, koja je nadmašila dotadašnju „kraljicu“ humanističkih znanosti, povijest, i postala glavnim prenositeljem nove ideologije u čijem je središtu bilo selo kao izvor kulturnog i nacionalnog identiteta.

Franko Dota

Zaraćeno poraće. Konfliktni i konkurentski narativi o stradanju i iseljavanju Talijana Istre

Iznimno zanimljiva studija u kojoj se analizira dinamika razvoja hrvatskog historijskog narativa i javnog diskursa o problematici talijanskog iseljavanja iz dijelova Hrvatske nakon Drugog svjetskog rata prema talijanskoj historiografiji i javnosti od vremena neposredno nakon ratnih i poratnih zbivanja sve do suvremenih radova. Analizira se produkcija profesionalne historiografije te parahistoriografska literatura i njihov utjecaj na javnost.

[ur. Barbara Kryżan-Stanojević]

Lice i naličje jezične globalizacije

Knjiga grupe autora, uglednih hrvatskih i poljskih lingvista, pokazuje da globalizacija – uz gospodarstvo i politiku – zahvaća i jezik. U tom su kontekstu pod utjecajem globalizacijskih procesa posebno mali jezici, poput hrvatskoga. U knjizi su obrađeni zakonska regulativa i definicije jezičnog konteksta u globalizacijskim okolnostima, mogućnosti uređivanja jezičnih odnosa u današnjem globaliziranom svijetu te provedena analiza semantičkih promjena u suvremenim jezicima izazvanih ili potaknutih globalizacijom. Donose se brojni podaci o tomu kako se promoviraju i čuvaju kulturne i jezične posebnosti zajednicâ unutar Europske unije (primjerice, kašupska, lužičkosrpska i dr.), s kojima se može uspoređivati i hrvatska kulturno-jezična zajednica. Autorice i autori tekstova detektirali su neke probleme jezika u suvremenom hrvatskom društvu, koje osvjetljavaju ne samo iz hrvatske jezične perspektive, nego i iz pogleda izvana – iz drugih jezika i kultura. Knjiga će biti korisna lingvistima i kroatistima/slavistima, kao i ostalim stručnjacima humanističkog i društvenog područja te cjelokupnoj kulturnoj javnosti kao pouzdan uvod u problematiku odnosa jezika i globalizacijskih procesa u današnjoj Hrvatskoj i široj regiji.