Kućna služinčad u Zagrebu 1880. – 1914.

Knjiga Katarine Horvat Kućna služinčad u Zagrebu 1880. – 1914. pripada području socijalne historije, kao „historije naroda iz koje

je izostavljena politika“, istražujući radne, socijalne, ekonomske, zdravstvene i druge okolnosti života kućne posluge u Zagrebu u razdoblju kraja 19. i početka 20. stoljeća. Knjiga je usmjerena proučavanju jedne društvene grupe, a svojim područjem istraživanja obuhvaća i povijest žena, povijest svakodnevice i povijest obitelji.

Razdoblje od 1880. do početka Prvog svjetskog rata obilježeno je ubrzanim ekonomskim i društvenim razvitkom Zagreba.

U ovom je razdoblju, kao i kasnije, sve do sredine 20. stoljeća, kućna služinčad u Zagrebu bila relativno brojna. Tako je 1880. godine gotovo 9% stanovništva pripadalo ovoj kategoriji, a gotovo četvrtina zagrebačkih kućanstava imala je sluškinju ili rjeđe slugu, dok je u tridesetim godinama 20. stoljeća Zagreb bio grad s najvećim brojem kućnih pomoćnica u Kraljevini Jugoslaviji. U cijelom navedenom razdoblju kućna služinčad, odnosno kasnije kućne pomoćnice (ovo se zanimanje tijekom vremena razvilo u skoro isključivo žensko zanimanje), činila je posebnu skupinu, koja se zbog specifičnih uvjeta života i rada razlikovala od ostalog radništva.

Autorica u knjizi donosi pregled ekonomskih i društvenih promjena u Europi te Hrvatskoj i Slavoniji krajem 19. stoljeća, analizu Zagreba na prijelazu stoljeća, pregled zakonske regulacije kućne služinčadi i kategorizacije služinčadi. U knjizi se prikazuju i socijalni problemi i svakodnevni život posluge, kao i pitanje ženskog obrazovanja i obrazovanja posluge te odnos između posluge i gospodara.